14.7 C
Vranje
subota, jun 14, 2025
Prikaži još
    NaslovnaReč po rečFELJTON: JEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČAJEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČA: Bila jednom jedna zemlja bratstva i jedinstva (8.deo)

    JEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČA: Bila jednom jedna zemlja bratstva i jedinstva (8.deo)

    Ratovi na tlu bivše Jugoslavije, vođeni od 1991. do 1995. godine, bili su najveći oružani sukobi na tlu Evrope od Drugog svetskog rata. Njima je prethodila i pogodovala klima u Evropi i svetu: rušenje Berlinskog zida 1989., početak demokratizacije zemalja istočne Evrope i nova politika SAD i Zapada prema SFRJ.

    Čim je završena Osma sednica CK SKS, na unutrašnjem planu burni događaji u Srbiji i Jugoslaviji su se smenjivali kao na filmskoj traci.

    • najpre su, jedan za drugim organizovani mitinzi za rušenje „neposlušnih“ u drugim republikama;
    • u decembru Milošević smenjuje Predsednika Srbije Ivana Stambolića;
    • u oktobru 1988. smenjeno je pokrajinsko rukovodstvo Vojvodine;
    • januara 1989. smenjena je kompletna vlast u Crnoj Gori;
    • u februaru 1989. počeo je štrajk rudara u Starom Trgu kod Mitrovice;
    • odmah potom Milošević traži uvođenje vanrednog stanja na Kosovu;
    • decembra 1989, zabranjen je miting Srba u Ljubljani;
    • 27. februara, Milan Kučan u Ljubljani izjavljuje da se u Starom Trgu brani „avnojevska Jugoslavija“;
    • 28. februara na velikom mitingu u Beogradu, Milošević obećava da će uhapsiti Azema Vlasija;
    • sutradan je prvo smenjen, pa uhapšen Azem Vlasi, predsednik SK Kosova;
    • 3. marta Predsedništvo SFRJ uvodi vanredno stanje na Kosovu:
    • 28. marta 1989. Skupština SR Srbije ukida autonomiju Vojvodini i Kosovu i vraća ih u državno-pravne okvire SR Srbije
    • 28. juna 1989. Milošević govori na Gazimestanu pored dva miliona Srba;
    • januara 1990. na 14. vanrednom kongresu, raspada se Savez komunista Jugoslavije;
    • kreće euforija osnivanja novih partija u svim republikama i pokrajinama;

    Tako, na temeljima nove realnosti i niza nerešenih pitanja, a posebno odlaskom SKJ u istoriju i jačanja nacionalističkih snaga, dolazi do sve većih protivurečnosti među republikama i pokrajinama, koje vremenom prerastaju u međuetničke i oružane sukobe. Po prirodi posla u sve to se umešala Jugoslovenska narodna armija (JNA) i grupa ratobornih generala, što je zemlju neizbežno vodilo u rat.

    Hronologija ratnih sukoba izgleda ovako:

    • Slovenija: „Rat za nezavisnost“ počeo je 27. juna 1991. godine i trajao 10 dana;
    • Hrvatska: „Domovinski rat“ trajao je od 1991. do 1995. godine;
    • Bosna i Hercegovina:  od 1992. do 1995. godine;
    • Kosovo: Rat je počeo 1998. a završen sledeće godine NATO bombardovanjem.
    • Jug Srbije: Sukob je počeo 1999. a završen 2001. godine, i
    • Makedonija: Sukob je bio 2001. godine.

    I pre nego što je 1995. godine oružje utihnulo, sa političke scene otišla zemlja samoupravnog socijalizma, zemlja bratstva i jedinstva i lider Pokreta nesvrstanih. Na tom prostoru stvoreno je sedam novih država od kojih jedna – Kosovo, nije član Ujedinjenih nacija i još se bori za međunarodno priznanje.

    Tokom ovih ratova na prostorima bivše Jugoslavije poginulo između 130 i 140 hiljada ljudi, a registrovano blizu 4.000.000 izbeglica ili raseljenih. Zbog velikih stradanja, etničkih čišćenja i velike materijalne štete, međunarodna zajednica je osnovala Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

    Prema popisu stanovnika iz 1991. godine, Jugoslavija je pre rata imala oko 23,5 milijuna stanovnika: Srba 8.526.872 (36,2 %), Hrvata 4.636.700,  (19,7 %), Bošnjaka 2.353.002 (10,0 %), Albanaca 2.178.393 (9,3 %), Slovenaca 1.760.460 (7,5 %), Makedonaca 1.372.272 (5,8 %), Jugoslavena 710.394 (3,0%), Crnogoraca 539.262 (2,3 %) i drugih.

    Radoman Irić

    Napomena: Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontakta redakcije i odobrenja autora feljtona.

    Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 61 6040777 (WhatsApp / Viber / Telegram).
    spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

    Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala VOM. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija "VOM" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.

    Popularno

    KLOSTRIDIJA NA HIRURGIJI: Nadležni smatraju da je situacija pod kontrolom

    Zbog interesovanja javnosti, a prvenstveno zbog tačnog informisanja pacijenata i njihovih porodica rukovodstvo Zdravstvenog centra oglasilo se saopštenjem za javnost koje prenosimo u celini: Na...