Izviđači odreda “Zavičaj 1093”, odradili su skrining najugroženijeg dela vodotoka Južne Morave, onog koji prolazi kroz grad Vranje.
U tome su im podršku pružili Regionalni centar za životnu serdinu (REC) kroz svoj program CSOnnect a koji finansira Švrdska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) kao i grad Vranje koji prepoznaje potrebu sanacije vodotoka na svojoj teritoriji.
Nakon podviga 2016. godine realizacijom Regate „Tužna Morava“ kojom su oplovili čitav tok Južne Morave od njenog formiranja kod Bujanovca pa sve do Varvarina kad se već spojila sa Zapadnom i formirala Veliku Moravu, i srpskoj javnosti skrenuli pažnju na katastrofalno stanje na ovoj najjužnijoj srpsoj reci otišli su i korak dalje uradivši novi skrining.
U izveštaju stoji da gornji tok Južne Morave karakterišu ogromne erozije obale, produblјivanje rečnog korita od 4 do 12 metara što utiče na nivo podzemnih voda u priobalјu kao i velike količine oborenh stabala koje su preprečile reku i formirale više brana na kojima se zadržava komunalni i biološki otpad. Zabeleženo je i mapirano čak 15 mesta na kojima je reka preprečena i plovidba njome onemogućena – objašnjava Jovan Kocevski starešina vranjskog odreda.
S obzirom na ozbilјnost situacije pokrenuta je inicijativa za detalјno čišćenje gornjeg toka Južne Morave kojoj se priklјučio i Rusko Srpski humanitarni centar iz Niša koji je volјan da na raspolaganje stavi svoj deo raspoložive opreme kao i potreban broj lјudstva iz dela ruskog spasilačkog tima iz Moskve.
Izviđači iz Vranja su ove godine odradili kopneni skrining obe obale od Zlatokopa do Vranjske Banje i došli do rezutata koji su još alarmantniji nego sam vodotok. Izveštaj bi se generalno moglo svesti na sledeće:
- Velika pokrivenost vegetacijom obe obale u kojoj dominira bagrem, vrba, šiblјe, koprive i jako visoka trava koja otežava pristup samoj obali
- Izuzetno nestabilne obale sklone obrušavanju,
- Potkopanost većeg broja stoletnih vrba i topola koje sku sklone padu i mogućem prepečavanju reke,
- Velika količina nagomilanog komunalnog i biološkog otpada tik uz obalu reke što predstavlјa opasnost da u vreme veikog vodostaja može završiti u samom vodotoku i opet izazvati njegovo zakrčenje,
- Generisani odpad na ušću pritoka u Južnu Moravu jasno daje do znanja kolikika je populacija stanovništva u slivu same pritoke,
- Pristupačnost desnoj obali od Ćukovca do Zlatokopa oko 40% a od Zlatokopa do Vranjske Banje jedva 20% dok je pristupačnost leve obale jedva 8-10% što predstavlјa veliki problem za pristup mehanizaciji.
Kao zaklјučak neminovno se nameće pitanje: šta valјa činiti. Izviđači predlažu organizovanje dobrovolјne radne akcije koja bi se bavila sledećim stvarima:
- Iskoristiti opštu zainteresovanost srpske ekološke javnosti i organizovati široku akciju čišćenja priobalјa od komunalnog i biološkog odpada, tokom leta i obuhvatiti svih 40 km obale koje prolaze krog teritoriju grada Vranja,
- Nakon toga, takođe kroz volonterski rad izvršiti proredu rastinja na obe obale i otvoriti obale za nesmetani pristup lјudstva ali i mehanizacije
- Uz pomoć JP „Srbija vode“ i Rusko srpskog humanitarsnog centra iz Niša i ruskih spasilaca iz Moskve odraditi široku akciju uklanjanja svih zaostalih stabala i panjeva u samom koritu reke kako bi se obezbedila prohodnost reke i kao promocija urađenog
- Da se 2020.godine upriliči prva Južnomoravski rafting spust jer izviđači tvrde da Južna Morava u ovom trenutku u samom gornjem toku, kod višeg vodostaja, pruža više adrenalinskog naboja nego Drina.
Ovim su izviđači obavili svoj posao, uradivši skrining reke i sa vode i sa kopna, napisali obimne izveštaje, alarmirali javnost, podstakli institucije sistema da se zainteresuju za problem, pronašli partnere i osmislili moguće dalјe korake.
Sada su na potezu državni organi da donesu adekvatne odluke i daju zeleno svatlo da se prione radovima a izviđači kao i do sada spremni da uđu u novu avanturu jer im je itekako stalo da započeti posao dovrše do kraja – kaže Kocevski.
U nadi da Južna neće doveka ostati Tužna Morava izviđači pozivaju sve ekološki osvešćene građane da podrže njihovu inicijativu i mrdnu stvari sa mrtve tačke jer je nečinjenje u proteklom periodu i dovelo do ovakve situacije.