0.3 C
Vranje
ponedeljak, februar 10, 2025
Prikaži još
    NaslovnaVestiKulturaStana plakala dok je pevala "Dimitrijo sine Mitre"

    Stana plakala dok je pevala „Dimitrijo sine Mitre“

    Po prvi put se ove godine u Vranju održava festival u čast vranjske gradske pesme pod nazivom „Oću da vi pojem vranjansko”. Festival je upriličen u čast poznate vranjske pesmopojke Stane Avramović Karaminge autorke pesme „Dimitrijo sine Mitre“.

    Zanimljivo je da je Mirjana Drobac, etnomuzikolog i urednik u muzičkoj produkciji Radio televizije Srbije rekla, prve večeri festivala, da je Stana Avramović Karaming primabalerina vranjskog sevdaha i rodonačelnica vranjske gradske pesme.

    Ove godine Vranje obeležava 50 godina od smrti žene koja je  ispraćena na večni počinak upravo uz zvuke njene najčuvenije pesme. Iako je u svakom pogledu bila žena ispred vremena, nije želela da se o velikoj porodičnoj tragediji i dalje priča, pa je dugo krila da je autorka pesme.

    Sahrana Stane Karaminge foto Istorijski arhiv

    Dr Marina Džikić, jedna od unuka čuvene Karaminge priseća se za VOM da je njena nana Stana, ovu pesmu pevala sa setom u glasu i gotovo uvek suznih očiju. Kada je Stana umrla Marina je imala 11 godina, najlepše uspomene iz ranog detinjstva vezuju je upravo za njenu baku koja je bila žena ispred vremena.

    Baka je igrala u folkloru, glumila u amaterskom pozorištu,pevala ….bila je jedna energična žena na koju je bio moj deda njen suprug preponosan i uvek ju je podržavao. Sećam se da smo zajedno sa dekom pratili njene nastupe – priča Marina za VOM.

    Godinama se u porodici govorilo o njenoj rečenici koju je na samrti rekla, pričajući kako je pesma nastala „Sve nesam rekla, sve i neje za pesmu…“

    Junak ove pesme nije izmišljen, u pitanju je Stanin brat od tetke a njegova tragična smrt se godinama prepričavala u krugu porodice. Iako se mislilo da je tajna sačuvana ipak mnogi su znali da je Dimitrije okončao život na grobu svoje tek preminule žene.

    On je bio ludo zalјublјen u prelepu  Stanu sa kojom nije mogao da ima dece. Bila je to velika ljubav, ali oni nisu imali dece, godine su prolazile a porodica je na Dimitrija vršila veliki pritisak, da ostavi Stanu jer mu dete nije rodila. Ipak on nije hteo da se odrekne svoje žene koja je u 41. godini ostala u drugom stanju. Pričalo se tada po čaršiji da srećnijeg čoveka od Dimitrija nije bilo u Vranju. Ali, kada je rodila devojčicu Stana je nakon dugog i teškog porođaja preminula.

    Trećeg jutra po Staninoj smrti njegov ujak Toma koji je mislio da će da ga uteši i pomogne mu da lakše preboli Stanu, rekao mu je da dete koje mu je ostavila Stana nije njegovo, to ga je potpuno dotuklo. Dimitrije je sedmog jutra na groblјu pozvao svu rodbinu i presudio sebi. Poslednje reči su mu bile „Dete je moje rodila ga je moja Stana“.

    Sve je to čuvena pesmopojka opevala u pesmi, koja je postala svojevrsna himna Vranja. Poručuje se u kafani i dan danas. Izvode je mnoge muzičke zvezde i gotovo nema slavlja bez nje.

    Možda zato što smo svi po malo Dimitrije. Ja mislim da je baka plakala zbog „svog Dimitrija“, njenog sina. Svako svoju tugu nosi, a ta pesma je pesma koja je opevala sve tuge ovog sveta – kaže Marina Džikić.

    Prvog dana festivala prikazan je i film o Karamingi, čiji su autori Slađan Stojanović i Marina Stojanović. Nastupili su i vokalni solisti Ivana Tasić Mitić, Branimir Stošić Kace, Slobodan Jovanović, kao i članovi KUD „Sevdah“. Festival se završava večeras kada će biti održano koncertno veče.

    Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 61 6040777 (WhatsApp / Viber / Telegram).
    spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

    Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala VOM. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija "VOM" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.

    Popularno

    Facebook zajednica „vraća“ monahinju u manastir

    Društvene mreže preplavljene su apelima korisnika da se u manastir Sveti Pantelejmon vrati monahinja Jelena, koja je navodno smenjena sa funkcije namesnice. Vernici apeluju da...