0.3 C
Vranje
utorak, februar 11, 2025
Prikaži još
    NaslovnaVestiKulturaSve sličnosti i razlike između ruske i srpske kulture

    Sve sličnosti i razlike između ruske i srpske kulture

    Kako su se Rusi tako lako snašli u Srbiji? Mnogi su se zapitali, jer svima koji ih imaju u komšiluku deluje kao da su oduvek tu. Ali to nije slučajnost. Ruska i srpska kultura se prepliću više nego što mislite.

    Na prvi pogled, ne očekujemo da ima mnogo zajedničkih tačaka između daleke Rusije i naše male balkanske zemlje, ali kada zagrebemo ispod površine, otkriva se bogato preplitanje tradicije, istorije, umetnosti i mentaliteta. Baš kao što su Moskva i Beograd udaljeni geografski, ali su bliski duhom, tako su i ruska i srpska kultura ponekad neverovatno srodne. Pokušaćemo da prođemo kroz glavne sličnosti i razlike između ruske i naše kulture.

    Pravoslavlje kao temelj

    Pravoslavna vera ima jednu od najvažnijih uloga u obe kulture. Ruska Pravoslavna Crkva i Srpska Pravoslavna Crkva dele slične verske rituale, ikonografiju i liturgijske prakse. Obe crkve neguju liturgijske obrede obogaćene simbolizmom i duhovnošću. Ikonografija, kao važan deo pravoslavne religije, prenosi iste duhovne poruke kod oba naroda, vizuelno oduševljavajući vernike širom sveta. 

    Međutim, važnost pravoslavlja se ne ograničava samo na verske rituale i ceremonije. Ona prožima i oblikuje umetnost i arhitekturu, dajući im karakterističan identitet. Crkvene građevine i u Rusiji i u Srbiji, sa impozantnim kupolama i ikonostasima, predstavljaju monumentalna dela. Takođe, moralne vrednosti koje proizilaze iz pravoslavlja formiraju temelj etičkog sistema naših kultura kod najvećeg broja stanovnika. 

    Poštovanje tradicije, porodice i zajednice, kao i solidarnost i saosećanje prema drugima, duboko su ukorenjeni u pravoslavnoj veri. U pitanju su principi koji se manifestuju kroz svakodnevno ponašanje naroda, pa onda ni ne čudi što se prepoznajemo i lako uklapamo jedni sa drugima.

    Bogata književna tradicija

    Rusi i Srbi vole da se izraze kroz književnost. Vole duboke priče koje zaokupljaju, koje nam pomažu da razumemo svet oko sebe. Pisci poput Puškina, Tolstoja, ali i naši Andrić i Crnjanski, znali su kako da čitaoca uvuku u svoj svet rečima. 

    knjige
    https://pixabay.com/photos/book-read-old-literature-books-1659717/

    Ono što je, definitivno, zajedničko za ova dva naroda je ljubav prema dubokim, slojevitim pričama koje istražuju ljudsku dušu. Njihova književnost nije samo gomila reči na papiru – to su živopisni svetovi, mesta gde se susreću tuga, radost, patnja i nada. Tako da, iako smo možda razdvojeni geografski, naša ljubav prema književnosti nas povezuje na način koji prevazilazi granice i jezičke barijere. Kada čitamo dela ovih velikana, ulazimo u male univerzume koji su bliski i Rusima i Srbima.

    Jezik

    Prvo što nam privlači pažnju jeste sličnost između srpskog i ruskog alfabeta. Oba jezika koriste ćirilično pismo, što je posledica istorijskog uticaja pravoslavlja. Iako se slova u oba pisma razlikuju, mnogi se lako prepoznaju i imaju slične ili iste fonetske vrednosti. Dalje, postoji mnogo reči koje su slične ili čak iste u oba jezika, što je rezultat njihovog zajedničkog slovenskog porekla. 

    Na primer, reči poput „kuća“ (дом u ruskom, kuća na srpskom), „brat“ (брат u ruskom, brat na srpskom) i „voda“ (вода u ruskom, voda na srpskom) su prepoznatljive i razumljive govornicima oba jezika. Sličnost se primećuje i u gramatičkoj strukturi. Recimo, oba jezika koriste padeže kako bi označili odnos između reči u rečenici, kao što su nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental i lokativ. 

    Pored toga, srpski i ruski jezik imaju slične glasovne promene koje se javljaju u zavisnosti od konteksta ili položaja reči u rečenici. To se najviše odnosi na promene u obliku reči ili dodavanje određenih prefiksa ili sufiksa kako bi se izrazio određeni smisao. Ipak, pored svih sličnosti, ne možemo se tako lako sporazumevati u svakodnevnom govoru, ali se snalazimo zahvaljujući tome što postoji sudski prevodilac za ruski jezik.

    Umetnost i muzika

    Ruska baletska tradicija je zaista svetski poznata i očaravajuća. Ovde je baletska umetnost sinonim za gracioznost i tehničku savršenost. Od „Labudovog jezera“ Pjetra Iljiča Čajkovskog do „Carstva Svetlosti“ Sergeja Prokofjeva. Tu su i slavna baletska imena kao što su Marija Taglioni, Vaslav Nijinski i Ana Pavlova. 

    balerina
    https://pixabay.com/photos/ballet-swan-lake-ballerina-dance-2124651/

    Njihove izvedbe su inspirisale generacije umetnika širom sveta i obeležile najvažnije trenutke u istoriji baleta. Naravno, ni klasična muzika nije zaobiđena u ovoj priči. Rahmanjinov, Prokofjev i Stravinski samo su neka od imena koja su stvorila remek-dela klasične muzike. 

    Sa druge strane, srpski narodni plesovi i muzika odišu energijom i strašću. Živopisna kola, pa i melanholične narodne pesme, najbolje objašnjavaju dušu i srce našeg naroda. Kroz ove ritmove i melodije, srpska tradicija i identitet očuvali su se kroz vekove. Ljubav prema lepom nam je glavna nit koja nas povezuje.

    Gostoljubivost i porodične vrednosti

    Porodica je stub obe kulture. Rusi i Srbi poklanjaju veliku pažnju porodičnim odnosima. Zajednički obroci su posebno važni, to su trenuci kada se okupljamo oko stola da bismo podelili hranu, razgovarali i osnažili veze sa svojim najmilijima. 

    Gostoljubivost je takođe zajednička karakteristika obe kulture. Kada neko uđe u ruski ili srpski dom, dočekuje se kao član porodice. Gosti se počaste obilnim obrocima i tradicionalnim jelima, a domaćini se trude da se gost oseća kao kod kuće. Ova srdačnost i toplina nisu čest slučaj svuda u svetu, što su mnogi imali priliku i da iskuse. 

    https://pixabay.com/photos/ukrainian-dill-potatoes-potatoes-2652561/

    U kulinarstvu takođe možemo videti uticaj. Na primer, upotreba mesa, krompira, luka i začina karakteristična je za oba kulturna nasleđa. Takođe, obe kulture imaju tradiciju pripreme raznih vrsta kiselih krastavaca, turšija i rakija, što ukazuje na sličan pristup hrani i piću.

    Umesto zaključka – razlike

    Jedna od osnovnih razlika između Rusije i Srbije leži u geografskoj poziciji i veličini. Rusija je najveća zemlja na svetu po površini, protežući se preko dva kontinenta, Evrope i Azije, dok je Srbija mnogo manja zemlja smeštena u jugoistočnoj Evropi. Teritorijalna pozicija direktno utiče na mnoge aspekte života, uključujući i kulturu. 

    Takođe, Rusija je bila središte moćnog Ruskog carstva koje se protezalo kroz vekove, dok je Srbija bila pod različitim vladavinama tokom svoje istorije, uključujući Otomansko carstvo i Austro-Ugarsku, što je oblikovalo njen identitet na drugačiji način. Iako su oba jezika slovenski, ruski jezik koristi ćirilično pismo, dok srpski koristi i ćirilicu i latinicu, kao posledica različitih istorijskih uticaja. To je jedan od razloga zbog čega nam je neophodan tumač za ruski, sada kada živimo zajedno.  

    Na kraju, iako su Rusija i Srbija različite po mnogim aspektima, više je sličnosti. Delimo zajedničke vrednosti, poštovanje tradicije, porodice i gostoprimstva. A to je, možda, najvažnije.

    Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 61 6040777 (WhatsApp / Viber / Telegram).
    spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
    Srbijanka Stanković
    Srbijanka Stanković
    Aska - crna ovca i pisac. Kalinina i Lazareva mama. Zaljubljena u Žmua i život. Budna već tri veka.

    Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala VOM. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija "VOM" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.

    Popularno

    Facebook zajednica „vraća“ monahinju u manastir

    Društvene mreže preplavljene su apelima korisnika da se u manastir Sveti Pantelejmon vrati monahinja Jelena, koja je navodno smenjena sa funkcije namesnice. Vernici apeluju da...