4.8 C
Vranje
subota, februar 8, 2025
Prikaži još
    NaslovnaReč po rečFELJTON: JEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČAJEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČA: Hronologija (58.deo)

    JEDNA SRPSKO-ALBANSKA PRIČA: Hronologija (58.deo)

    Ovaj, poslednji deo feljtona ima za cilj da nam pomogne da brže i bolje memorišemo  ovu srpsko-albansku priču. Nadamo se da ćemo u tome uspeti preciznom tabelom datuma i događaja koji se već nalaze u ovoj priči, ali su ovde hronološki složeni.

    I. JUGOSLAVIJA I KOSOVSKA DRAMA

    1959. Autonomna Kosovsko-metohijska oblast (AKMO) dobila je današnje granice.

    1963. AKMO promenila ime u Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija.

    01. 07. 1966. Na Brionskom plenumu smenjen je potpredsednik SFRJ i šef državne bezbednosti Aleksandar Ranković.

    27. 11. 1968. Počele su demonstracije studenata u Prištini, a sutradan se proširile na Peć, Prizren, Gnjilane i Kosovsku Mitrovicu.

    26. 12. 1968. Ustavnim amandmanima uvedeno je Predsedništvo kao kolektivni šef  SFRJ.

    26. 10. 1972. Podneli su ostavke „srpski liberali“: Marko Nikezić predsednik CK SKS, Latinka Perović sekretar CK SKS i Bora Pavlović, sekretar GK SK Beograda.

    21. 02. 1974. donet je Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

    04. 04. 1975. U poseti Kosovu boravio je Josip Broz Tito, predsednik SFRJ.

    04. 05. 1980. u Ljubljani je umro, a 8. maja u Beogradu sahranjen Josip Broz Tito.

    11. 03. 1981. U Prištini su počele druge velike demonstracije studenata koje su se brzo proširile na celu Pokrajinu.

    24/25. 10. 1986. List Večernje novosti objavio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) kao „strateški program srpske inteligencije“.

    24. 04. 1987. Slobodan Milošević, predsednik Centralnog komiteta SK Srbije boravio je u Kosovu Polju, a građanima se obratio rečenicom „Niko ne sme da vas bije“.

    23/24. 09. 1987. U Beogradu je održana Osma sednica Centralnog komiteta SKS na kojoj je Slobodan Milošević preuzeo sve poluge vlasti u Srbiji.

    28. 03. 1989. Danom državnosti okončana je „ustavna reforma“, kojom je Ustav iz 1974. po instrukcijama Slobodana Miloševiće, doživeo veliku havariju.

    28. 06. 1989. na Gazimestanu u prisustvu više stotina hiljada Srba iz sveta, obeležena 600. godišnjica bitke na Kosovu kojom je ubrzan proces raspada Jugoslavije.

    20-22. 01. 1990. U Beogradu održan 14. vanredni Kongres Saveza komunista Jugoslavije, ključni događaj u raspadu Jugoslavije.

    1990. Osnovane su sledeće partije i stranke: Demokratska stranka 3. februara, Srpski pokret obnove 14. marta, Socijalistička partija Srbije 17. jula, a 23. februara 1991, Srpska radikalna stranka.

    19. 08. 1990. U Preševu su Albanci osnovali Partiju za demokratsko delovanje (PDD), a četiri dana kasnije, 23. 08. Partiju za demokratsko ujedinjenje Albanaca (PDUA), sadašnja Demokratska partija Albanaca (DPA).

    09/23. 12. 1990. U Srbiji su održani prvi parlamentarni izbori. Među poslanicima su bili dipl. ekonomista Ranđel Veljković (1935), SPS Bujanovac i profesor Behljulj Nasufi (1955), PDD iz Preševa.

    31. 03.1991. Prema popisu Jugoslavija je imala oko 23,5 miliona stanovnika. Od toga: Srba 8.526.872 (36,2 %), Hrvata 4.636.700, (10,0 %), (19,7 %), Bošnjaka 2.353.002 (10,0 %), Albanac 2.178.393 (9,3 %), Slovenaca 1.760.460 ( 7,5 %), Makedonaca 1.372.272 (5,8 %), Jugoslovena 710.394 (3,0 %), Crnogoraca 539.262 (2,3 %) i drugih.

    27. 06. 1991. „Ratom za nezavisnost“ u Sloveniji, počela su ratna razaranja na tlu bivše Jugoslavije.

    30. 05. 1992. Rezolucijom 757. neposredno po početku srpske opsade Sarajeva, Savet bezbednosti UN uveo je sankcije Srbiji i Crnoj Gori.

    31. 05. 1992. Na prvim lokalnim višestranačkim izborima u Preševu za predsednika opštine, prvi put u istoriji, izabran je jedan Albanac – prof  Riza Halimi (1947), a lokalnu vlast su podelile dve albanske parije – PDD i PDUA.

    01. 01. 1993. U SR Jugoslaviji, ranije započeta inflacija, poprimila je razmere nezapamćene u svetu. Te godine Narodna banka Jugoslavije, posle niza drugih, pustila u opticaj novčanicu od 500.000.000.000 dinara sa likom Jovana Jovanovića Zmaja.

    24. 01. 1994. Dragoslav Avramović (deda Avram) novi guverner Narodne banke uveo je Novi dinar, sa likom Josifa Pančića, koji je bio jednak nemačkoj marki.

    14. 12. 1995. Ozvaničen je kraj rata u Bosni i Hercegovini, a time i kraj rata u Jugoslaviji, čime je prestala da postoji zemlja samoupravnog socijalizma, zemlja bratstva i jedinstva i predvodnik Pokreta nesvrstanih.

    Proleće 1996. Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počeli su prve oružane akcije na srpsku policiju, civile i objekte policije, čime je počeo rat na Kosovu.

    Radoman Irić

    Napomena: Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontakta redakcije i odobrenja autora feljtona.

    Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 61 6040777 (WhatsApp / Viber / Telegram).
    spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

    Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila: Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije portala VOM. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Takođe je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija "VOM" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.

    Popularno

    VRANJE U PARALELNOM UNIVERZIMU: Vlast, sveštvenstvo i oni koji ih podržavaju slave Dan grada, maturanti protestuju i pevaju “Deca su ukras sveta”

    Povodom obeležavanja 31. januara, Dana grada ispred Spomenika oslobodiocima Vranja od Turaka 1878. godine održan je komemorativni skup na kome je govorio gradonačelnik Vranja...