U poslednjih 40 godina, Albanci juga Srbije dva puta su izlazili na popis stanovnika i dva puta su ih bojkotovali. Izlazili su 1981 i 2002, a bojkotovali su ih 1991. i 2011. godine.
Popis 1981. godine, koji je organizovao Savezni zavod za statistiku, beleži da su opštine Bujanovac. Preševo i Medveđa imali ukupno 93.856 stanovnika. Po opštinama situacija je bila sledeća:
- Bujanovac: ukupno 46.689 stanovnika. Od toga Albanaca je bilo 25.848 (55%), Srba 15.914 (34%), i Roma 4.130 (9%).
- Preševo: ukupno 33.948 stanovnika. Od toga Albanaca 28.961 (85%), Srba 4.204 (12%) i Roma 433 (1%).
- Medveđa: ukupno 17.219 stanovnika. Od toga Srba i Crnogoraca 11.354 (65%), Albanaca 5.509 (32%) i Roma 85 (0,1%).
Popis iz 1991. godine Albanci u Srbiji su bojkotovali zbog opšteg stanja u zemlji – ratova i raspada Jugoslavije.
Popis iz 2001. godine, zbog situacije na jugu Srbije, odložen je za godinu dana, pa je održan aprila 2002. godine. Prema „Čovićevom Planu“ o rešenju krize na jugu Srbije, bilo je jasno rečeno da će sve nacionalne zajednice, pa i Albanci, na prvim sledećim lokalnim izborima, u lokalnoj vlasti učestvovati proporcionalno njihovom broju, a broj pripadnika svake zajednice utvrdiće se popisom. To je na Albance delovalo stimulativno zbog čega su se masovno odazvali ovom popisu.
Posle ovog popisa Republički zavod za statistiku je saopštio da je tada u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa živelo 98.966 stanovnika, odnosno 5.101 više nego u vreme popisa 1991. godine.
- Bujanovac: ukupno 43.302 stanovnika. Od tog Albanaca 23.681 (54,7 %), Srba 14.782 (34,2) i Roma 3.867 (7,3 %).
- Preševo: ukupno 34.904 stanovnika. Najviše je bio Albanaca – 31.098 (89,1 %), Srba 2.984 (8,5) i Roma 322 (0,9 %).
- Medveđa: ukupno 10.760 stanovnika. Od čega Srba 7.163 (66,5 %), Albanaca 2.816 (26,3) i Roma 108 (1,0 %).
Po popisu, te, 2002. godine, u Srbiji je bilo ukupno 61.647 odnosno 0,82 odsto pripadnika albanske nacionalne zajednice, a u Pčinjskom okrugu 54.779 odnosno 24,2 odsto.
Treba dodati da su tadašnje demokratske vlasti u Srbiji popis organizovale po evropskim standardima. To znači da su svi naši građani, koji su se zatekli u inostranstvu i tamo boravili više od godine dana, nisu obuhvaćeni ovim popisom.
U jednoj opsežnoj analizi Opštinske uprave u Bujanovcu stoji da je po njihovim „pokazateljima“ u inostranstvu tada bilo oko 13.000 Albanaca iz Preševa, 11.000 iz Bujanovca i oko 3.000 iz Medveđe.
Popis iz 2011. godine, Albanci u Srbiji si ponovo bojkotovali. Republičke vlasti su na tu odluku reagovale tako što su tadašnji broj Albanaca koji su se popisali (nešto preko 1.000), primenili kao univerzalnu kvotu po kojoj su vršena sva finansijska i druga „davanja“ albanskoj nacionalnoj zajednici.
Ipak, na inicijativu međunarodne zajednice, juna 2015. godine, eksperti OEBS, ambasada SAD i Velike Britanije, kao i Republičkog zavoda za statistiku, izvršili su procenu ukupnog broja stanovnika u ove tri opštine. Na osnovu međunarodnih standarda o broju izdatih ličnih dokumenata, ova ekspertska grupa je utvrdila da je sredinom 2015. godine, u Bujanovcu živelo 38.300 stanovnika, Preševu 29.600 i Medveđi 7442. Ove podatke pripadnici albanske nacionalne zajednice nisu prihvatili.
Zbog ovih protivurečnosti, ali i činjenice da su u svakoj zemlji, ukupan broj stanovnika, kao i ukupan broj pripadnika svake nacionalne zajednice, strateški važni podaci, s nestrpljenjem se očekuju rezultati redovnog popisa, koji će i ove godine zakasniti. Umesto u aprilu, održaće se oktobru ove godine.
Radoman Irić
Napomena: Prenošenje teksta ili delova teksta nije dozvoljeno bez kontakta redakcije i odobrenja autora feljtona.